HROM – aktivator svake ćelije

magistar.farmacije

Hrom je mikroelement važan za metabolizam ugljenih hidrata, masti i proteina. Unosimo ga hranom ili pomoću dodataka prehrani. Tako da deficit hroma najviše zavisi od naše ishrane, tj. kvaliteta hrane koju unosimo na dnevnoj bazi. Za nedostatak hroma nisu ustanovljeni nikakvi negativni efekti na cjelokupno zdravlje organizma, pa se zbog toga i ne smatra esencijalnim mineralom.

Dobri izvori hroma su: sok od grožđa, šunka, sok od naranče, govedina, salata, pureća prsa, jabuke, banane, kečap, paradajz.

Studije iz 1970-tih i 1980-tih godina, su kod osoba hranjenim intravenoznim putem, nakon nekog vremena ukazale na pojavljivanje negativnh neuroloških poremećaja kao što su, hiperglikemija, periferalna neuropatija i konfuzija. Ovi simptomi su ispravljeni dodavanjem hroma.
Iako se smatralo da su ovi efekti nastali zbog manjka hroma, studije nisu adekvatno procijenile koncentracije hroma u intravenoznim pripravcima. Naučnici su zaključili da ove studije nisu dovoljno dobar dokaz da je hrom esencijalan. Bez obzira na to, intravenozna prehrana ipak sadrži 10 – 15 mcg hroma koje zadovoljavaju osnovne dnevne potrebe ovog minerala.

Uloga hroma u organizmu

  1. U procesima regulacije nivoa glukoze u krvi – djeluje zajedno sa inzulinom tako što povećava korištenje glukoze. Iako precizan mehanizam za ovu aktivnost još uvijek nije identifikovan, naučnici smatraju da se hrom veže za oligopeptid da bi nastao hromodulin, supstanca niske molekularne težine koja veže hrom i aktivira insulinski receptor da bi promovisala senzitivitet insulina. Inzulin je hormon odgovoran za prijenos glukoze u ćelije gdje se koristi za stvaranje energije. Nakon obroka, nivo glukoze u krvi se povećava pri čemu pankreas počinje da luči inzulin koji smanjuje nivo šećera u krvi i omogućava ulazak glukoze u ćelije vezujući se za specifične receptore. Tako da što je vaša ishrana bogatija rafinisanim šećerima troše se veće količine hroma.
  2. Pomaže u smanjenju visokih vrijednosti holesterola – ulazi u sastav enzima koji učestvuju u sintezi masnih kiselina, holesterola i proteina. Istraživanje pokazuje vezu između povećanog unosa hroma i nivoa holesterola u krvi. Neke studije čak pokazuju da ljudi koji umiru od srčanih bolesti imaju tendenciju da imaju manje nivoa hroma u krvi u trenutku smrti.
  3. Pomaže kod prekomjerne težine i prejedanja – povezan je sa smanjenjem rizika od gojaznosti, sa manjom težinom i može pozitivno uticati na unos hrane. U ovom trenutku, tačan mehanizam pomoću koga utiče na glad i težinu još uvijek nije poznat, ali neke studije pokazuju da je veći unos hroma povezan sa smanjenjem masnoće (akumulacija masti u tijelu) i bolje kontrolisanom ishranom.
  4. Pomaže kod zdravlja moždanih funkcija i kognitivnog propadanja – nedavna istraživanja ukazuju na ulogu inzulina u održavanju zdravlja mozga i kognitivnih funkcija u starosnoj dobi. Pošto je hrom sposoban da poboljša nivo glukoze i reakciju inzulina, može djelovati kao korisni modulator funkcije mozga.
  5. Podržava zdrav metabolizam i adekvatan nivo energije – uzimanje adekvatnih količina minerala u tragovima kao što su hrom, kalcijum i magnezijum posebno su važni za ljude koji su aktivni, pošto su neophodni da bi se obezbijedio kapacitet za povećanje potrošnje energije (kalorija), mišića i fizički rad.
  6. Pomaže zdravlje očiju – može smanjiti rizik od nastanka dijabetesne retinopatije kao komplikacije loše regulirane šećerne bolesti zbog svoje korisne uloge u kontroli glukoze u krvi.
  7. Kod prijeloma kostiju i osteoporoze – poznato je da hrom usporava gubitak kalcijuma, tako da bi njegov optimalan unos bio koristan za sprečavanje gubitka gustine kostiju koji su naročito česti kod starijih žena i one koje su u menopauzi.

Hrana bogata hromom i preporučeni dnevni unos

Sadržaj hroma varira u namirnicima u zavisnosti gdje je biljka uzgajana s obzirom na to da kvalitet zemljišta ima dosta veze sa prisustvom hroma.

Najbolji izvor hroma su:

● Brokoli – 1 čaša: 22 mcg
● Grožđe / grožđe sok (čist i nezaslađen) – 1 čaša soka 8 mcg
● Krompir – 1 šolja: 3 mcg
● Beli luk – 1 kašičica: 3 mcg
● Bosiljak- 1 kašika: 2 mcg
● Narandža /sok (čist, nezaslađen) – 1 šolja: 2 mcg
● Zeleni pasulj – skuhan 1 čaša: 2 mcg
● Jabuke – 1 srednja: 1 mcg
● Banane – 1 srednja: 1 mcg

Preporučene dnevne doze hroma zavise od spola i godina:

  • 0 – 6 mjeseci, spol muški i ženski: 0,2 mcg;
  • 7 – 12 mjeseci, spol muški i ženski: 5,5 mcg;
  • 1 – 3 godine, spol muški i ženski: 11 mcg;
  • 4 – 8 godina, spol muški i ženski: 15 mcg;
  • 9 – 13 godina, spol muški: 25 mcg;
  • 9 – 13 godina, spol ženski: 21 mcg;
  • 14 – 18 godina, spol muški: 35 mcg;
  • 14 – 18 godina, spol ženski: 24 mcg;
  • 19 – 50 godina, spol muški: 35 mcg;
  • 19 – 50 godina, spol ženski: 25 mcg;
  • 51+ godina, spol muški: 30 mcg;
  • 51+ godina, spol ženski: 20 mcg.
  • Trudnice: 30 mcg;
  • Dojilje: 45 mcg.

Obzirom da se ne smatra esencijalnim nutrijentom, svejedno ima važne uloge u važnim procesima u našem organizmu. U našim ljekarnama peferiramo preporuke bazirati prvo na savjetima o zdravoj ishrani pa tek onda uzimamo u obzir dodatke ishrani sa hromom. Na tržištu hrom dolazi najčešće u obliku tableta ili kapsula hrom pikolinata i njegova apsorpcija iz dodataka ishrani je svega 1,2 % . U multivitaminskim kombinacijama dodataka ishrani takođe je često zastupljen.

Optimalan unos hroma putem hrane jako je važan za dijabetičare, srčane bolesnike, aktivne sportiste i za ljude koji konzumiraju veliku količinu ugljenih hidrata. Ljudi sa dijabetesom i starije osobe imaju veći rizik za nedostatak hroma nego zdrave odrasle osobe i djeca stoga je kod njih suplementacija hromom opravdana.

S obzirom da hrom može pojačati osjetljivost inzulina, ne preporučuje se uzimati ga zajedno sa inzulinom zbog rizika od hipoglikemije. Ne preporučuje se uzimati hrom zajedno sa metforminom jer obje supstance smanjuju nivo glukoze u krvi što povećava rizik od hipoglikemije.

Svakako nemojte pribjegavati korištenju bilo kojeg dodatka prehrani bez prethodnog savjeta sa našim ljekarnicima. Tu smo da u skladu sa Vašim potrebama, a na osnovu detaljne analize Vaših prehrambenih navika i zdravstvenog stanja, preporučimo ili čak ne preporučimo dodatak prehrani sa hromom – sve za najveće dobro Vašeg zdravlja.

Vaša JU “Internacionalna ljekarna/apoteka” Vitez

Izvori:

Chromium is not an essential trace element for mammals: effects of a „low-chromium“ diet
https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/21086001/

Chromium – Health Professional Fact Sheet
https://ods.od.nih.gov/factsheets/Chromium-HealthProfessional/

Current concepts about chromium supplementation in type 2 diabetes and insulin resistance
https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/20425574/

https://draxe.com/what-is-chromium/
https://ods.od.nih.gov/factsheets/Chromium-HealthProfessional/
http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.2903/j.efsa.2014.3845/epdf
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/9356027
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC1002252/
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18715218
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/7838011
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/10919964

Related Posts